Vadžibi su one radnje u sklopu hadža, koje je dužnost izvršiti, ali ako bi se izostavile hadž ne bi bio nevaljan, a onaj ko ih namjerno izostavi griješan je i obavezan zaklati kurban kao kefaret za taj prestup. Klanje kurbana je obavezno i za nenamjerno propuštanje vadžiba, ali nema grijeha.

Vadžibi hadža su:

  1. S'aj između Safe i Merve;
  2. Stajanje na Muzdelifi, makar jedan trenutak drugog dijela noći, nakon Arefata;
  3. Bacanje kamenčića na Mini;
  4. Brijanje glave ili skraćivanje kose;
  5. Tavafu-l-Veda’ – oproštajni tavaf.
  6. S'aj između Safe i Merve:

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Propisan vam je S'aj, pa ga obavljajte!” (Ahmed)

S'aj se mora obaviti u danima Kurban bajrama. Ako bi se to izostavilo i hadžija se vrati svojoj porodici (ode izvan Meke), mora zaklati kurban. Ako bi se, pak, želio ponovo vratiti u Meku, dužan je ponovo zaogrnuti ihram i izvršiti S'aj. Nakon toga spada sa njega obaveza klanja kurbana.

S'aj između Safe i Merve ima svoje šarte, vadžibe i sunnete:

Šart S’aja je da se obavi poslije Tavafa. Nije ispravno S’aj obaviti prije Tavafa.

Pošto hadžije obave sedam krugova oko K’abe, klanjaju dva rekata tavafskog namaza i osvježe se Zemzem vodom, kreću ka obavljanju još jednog od hadžskih vadžiba.

Vadžibi S’aja su :

  • da S'aj slijedi iza tavafa, tj. da između njih ne dođe neki drugi od hadžskih propisa, kao, npr., stajanje na Arefatu i sl., kako bi u potpunosti slijedili sunnet Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je rekao: “Uzmite od mene propise obavljanja hadža!” (Muslim);
  • redoslijed: da obilazak otpočne sa Safe a završi se na Mervi; jer se u protivnom S’aj ne bi smatrao valjanim. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otpočeo je S’aj od Safe, govoreći: “Počnite odande odakle je i Allah, dž.š., počeo riječima: “Safa i Merva su Allahova časna mjesta.” (Muslim);
  • da se obilazak između Safe i Merve sastoji od sedam polukrugova, četiri stajanja na Safi, tri na Mervi i završava se na Mervi. Odlazak od Safe do Merve smatra se jednim krugom, a od Merve do Safe drugim. Ako bi hadžija sumnjao koliko je krugova obavio, uzet će mišljenje koje je manje (Ako bi sumnjao da li je obavio tri ili četiri kruga, uzet će da je obavio tri kruga i dovršit će S'aj sa još četiri);
  • da se pređe kompletno rastojanje između Safe i Merve, jer ako bi ostalo nepređeno nekoliko koraka, S'aj ne bi bio valjan;
  • obavljanje sedam krugova S'aja, jedan za drugim, bez velikih vremenskih razmaka. Ako bi se morao prekinuti S'aj iz nekih fizioloških potreba, nastavit će se od istog mjesta gdje je prekint. Ako bi, u vrijeme S'aja, bio uspostavljen džemat (sabah, podne, ikindija, akšam i jacija) dužnost je prekinuti S'aj, obaviti namaz, a poslije namaza nastaviti tamo gdje se stalo.

Sunneti S'aja:

  • da se nakon Tavafa, klanjaju dva rekata tavafskog namaza, potom izađe na vrata Safe, tzv. “Babus-Safa” (koja se nalaze nasuprot međuprostora Jemenskog ugla i Hadžeru-l-Esveda) radi obavljanja S'aja između Safe i Merve i tako u potpunosti slijedi sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem;
  • da se obavi odmah poslije tavafa, tj. spoj Tavafa i S'aja. Ako bi osoba jedan dan obavila Tavaf a drugi S'aj, ne bi bilo nikakve šerijatske zapreke. Nije od sunneta da se klanja neka od nafila po obavljenom S'aju. U toku obavljanja S'aja, mekruh je zastajkivati i voditi bilo kakve razgovore;
  • da se u toku obavljanja S'aja bude sa abdestom i pokriju stidni dijelovi tijela;
  • da ga onaj ko je u mogućnosti obavi hodajući;
  • penjanje na uzvišenje Safe i Merve radi zikira (spominjanja i veličanja Allaha, dželle še'nuhu), a ne radi bilo čega drugog. Ženi se to dopušta samo ako neće biti uznemiravana od muškaraca, dok joj je u protivnom bolje da bude u podnožju uzvišenja Safe i Merve;
  • da se obraća Allahu, dželle še'nuhu, svim onim što želi. Najbolje je da se uče dove koje imaju utemeljenje u Šerijatu, da se što više donose tekbiri, zahvale Allahu, dž.š., i salavati na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jedna od dova:

اللهُ أَكْبَر، اللهُ أَكْبَر، اللهُ أَكْبَر وَلِلَّهِ الْحَمْد، اللهُ أَكْبَر عَلَى مَا هَدَانَا، لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللهُ وَحْدَهُ لاَ شَرِيكَ لَه، لَهُ الْمُلْكُ وَلَهُ الْحَمْدُ، يُحْيِي وَيُمِيتُ، بِيَدِهِ الْخَيْر، وَهُوَ عَلَى كُلِّ شَيْءٍ قَدِير. لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللهُ وَحْدَهُ، أَنْجَزَ وَعْدَه، وَنَصَرَ عَبْدَه، وَهَزَمَ الأَحْزَابَ وَحْدَه، لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللهُ، وَلاَ نَعْبُدُ إِلاَّ إِيَّاهُ مُخْلِصِينَ لَهُ الّدِّينَ وَلَوْ كَرِهَ الْكَافِرُون. اللهُمَّ اجْعَلْ فِي قَلْبِي نُوراً وَفِي بَصَرِي نُوراً، وَيَسِّرْ لِيَ أَمْريِ، اللهُمَّ لَكَ الْحَمْدُ كَالَّذيِ نَقُولُ، وَخَيْراً مِمَّا نَقُولُ.

 “Allah je najveći, Allah je najveći, Allah je najveći i Njemu pripada svaka zahvala, Allah je najveći Koji nas na Pravi put uputi, nema drugog boga osim Allaha Jedinog, On sudruga nema, Njemu pripada vlast i zahvala. On oživljava i usmrćuje i On je svemoćan. Nema drugog boga osim Allaha Jedinog, pomogao je Svoga roba, i Sam porazio saveznike. Nema drugog boga osim Allaha. Ne robujemo nikom osim Njemu, iskreno ispovjedajući vjeru pa makar nevjernicima bilo krivo. Allahu moj osvijetli moje srce i moj pogled svjetlom. Olakšaj moje poslove. Allahu moj Tebi pripada zahvala onako kako je očitujem i više od toga.“

Dopušteno je, u dovama, tražiti dobra i dunjaluka i ahireta, ili učiti Kur’an.

  • Da se ubrzanim hodom (lagahnim trčanjem) pređe rastojanje između dva “zelena stupa” – svjetiljke, idući i vraćajući se sa Merve. Žena neće trčati niti ubrzavati svoj hod na ovoj razdaljini. Dok se nalazimo u ovom označenom prostoru, lijepo je da se uputi sljedeća dova:

رَبِّ اغْفِرْ وَرْحَمْ، وَتَجَاوَزْ عَمَّا تَعْلَمْ، إِنَّكَ أَنْتَ الْأَعَزُّ الْأَكْرَم.

„Gospodaru oprosti i smiluj se. Pređi preko loših dijela koja su Ti poznata. Ti si uistinu Uzvišeni i Plemeniti.“

  • Najbolje je da se odvoji poseban termin za obavljanje Tavafa i S’aja. Svaki hadžija mora dobro paziti da ne uznemirava druge. Ako vidi da je velika gužva, najbolje je da malo sačeka, pa da potom pristupi obavljanju ovog propisa.

Za ispravnost S'aja se ne uvjetuje: izgovaranje posebnog nijeta, abdest ili gusul. Za vrijeme obavljanja S'aja može se učiti Kur'an, izgovarati razne vrste zikrova i dova. Dozvoljava se i razgovor, ako se ukaže potreba, ali on mora biti u strogim šerijatskim okvirima. U toku obavljanja S'aja muhrim neće otkrivati desno rame, kao što je to činio za vrijeme tavafa. S'aj se može obaviti na bilo kom spratu, čak ako bi započeli obavljanje S'aja na nekom od spratova pa nastala velika gužva, S'aj možemo nastaviti na nekom od drugih spratova. Još je bitno naglasiti da nije propisano obavljanje dobrovoljnog S'aja za razliku od Tavafa.

  1. Boravak na Muzdelifi makar jedan trenutak drugog dijela noći

Po mišljenju svih pravnih škola, stajanje na Muzdelifi, makar jedan dio drugog dijela noći, ubraja se u vadžibe hadža. Onaj ko ga izostavi dužan je zaklati kurban.

Dokaz obaveznosti boravka na Muzdelifi riječi su Allaha, dželle še'nuhu, kada kaže:

فَإِذَآ أَفَضْتُم مِنْ عَرَفَاتٍ فَاذْكُرُوا للهَ عِنْدَ الْمَشْعَرِ الْحَرَامِ

“A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta.” (El-Bekare, 198.)

Vrijeme boravka na Muzdelifi:

Predviđeno vrijeme za boravak je do pred izlazak sunca (10. dana zu-l-hidždže).

Sunneti boravka na Muzdelifi

Na Muzdelifi su sunnet slijedeće radnje:

  • spajanje i skraćivanje akšama i jacije, u jacijsko vrijeme sa jednim ezanom i dva ikameta. Ovo spajanje se vrši: kako u džema’atu tako i u pojedinačnom obavljanju namaza. Ako bi hadžija stigao na Muzdelifu u akšamsko vrijeme, neće klanjati akšam već će sačekati jacijsko vrijeme i klanjati akšam i jaciju u tom vremenu. Nakon klanjanja akšama i jacije treba klanjati vitr namaz. Ako se hadžija na putu prema Muzdelifi poboji isteka namaskog vremena, klanjat će namaze na pogodnom mjestu, a ako ne bude u prilici napustiti prevozno sredstvo, klanjat će namaze u vozilu;
  • oživljavanje ove noći sa raznovrsnim ibadetom: učenjem Kur’ana, raznim zikrovima i dovama;
  • poslije pola noći početi sabiranje 49 kamenčića, za njihovo bacanje na Mini. Oni se mogu nabrati bilo gdje, osim pored samog Harema, nečistih mjesta i onih koji su već upotrijebljeni prilikom bacanja na džemretima. Mekruh je lomiti kamenje, prilikom odabira. Kamenčići trebaju biti veličine lješnjika;
  • boravak kod El-Meš'aru-l-Harama;
  • klanjanje sabah-namaza u prvom njegovom vremenu;
  • poslije klanjanja sabah-namaza, okrenuti se prema Kibli, moliti Allaha, dželle še'nuhu, zahvaljivati Mu, donositi tekbire i što više izgovarati telbiju. Lijepo je proučiti slijedeću dovu:

الَّلهُمَّ كَمَا أَوْقَفْتَنَا فِيهِ، فَوَفِّقْنَا لِذِكْرِكَ كَمَا هَدَيْتَنَا، وَاغْفِرْ لَنَا وَارْحَمْنَا كَمَا وَعَدْتَنَا بِقَوْلِكَ، وَقَوْلُكَ الْحَقّْ: فَإِذاَ أَفَضْتُمْ مِنْ عَرَفَاتٍ، فَاذْكُرُوا اللهَ عِنْدَ الْمَشْعَرِ الْحَرَام، وَاذْكُرُوهُ كَمَا هَدَاكُم، وَإِنْ كُنْتُمْ مِنْ قَبْلِهِ لَمِنَ الضَّالِّين. ثُمَّ أَفِيضُوا مِنْ حَيْثُ أَفَاضَ النَّاس، وَاسْتَغْفِرُوا الله، إِنَّ اللهَ غَفُورُ الرَّحِيم. اللهُ أكْبَر، اللهُ أكْبَر، اللهُ أكْبَر، لاَ إِلَهَ إِلاَّ الله وَاللهُ أكْبَر، اللهُ أكْبَر، وَللهِ الْحَمْد.

 “Allahu, kao što si nam omogućio da stanemo ovdje, pomozi nas da Te se sjećamo onako kako si nas uputio. Oprosti nam i smiluj nam se onako kako si nam obećao Svojim riječima, a Tvoje riječi su istina: „A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.” Allah je najveći, Allah je najveći, Allah je najveći. Nema drugog boga osim Allaha i Allah je najveći. Allah je najveći i Njemu pripada svaka zahvala.”

  • upućivanje žena i iznemoglih osoba, prije zore 10. dana zu-l-hidždže, na Minu, da obave bacanje na Džemretu-l-Akabe, prije gužve. Ovo upućivanje treba obaviti poslije pola noći;
  • ubrzan prolazak preko doline “Muhassir” (Ova dolina razdvaja Muzdelifu i Minu). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Cijela Muzdelifa je boravište, ali izbjegavajte dolinu Muhassir.“ (Muslim) Ovo se čini što je na ovom mjestu Allah, dželle še'nuhu, spustio kaznu na vlasnike slona (Ebrehu i njegovu družinu, koji su krenuli da sruše K'abu).
  1. Bacanje kamenčića na Mini

Nakon klanjanja sabah-namaza na Muzdelifi, hodočasnici se polahko upućuju ka Mini, mjestu gdje trebaju obaviti još jedan vadžib, bacati kamenčiće na jednom od tri džemreta.

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kamenčići koje si bacio bit će ti svjetlo na Sudnjem danu.“ (El-Bezzar)

Bacanje kamenčića ima za cilj simboličnu borbu protiv prokletog šejtana. Ovdje se ne misli na borbu s njim samo u ovim danima hadža, već da ona uvijek bude prisutna kod vjernika. Ovim oživljavamo radnju Allahova poslanika Ibrahima, alejhisselam, njegove žene i sina Ismaila, alejhisselam, kada Allah, dželle še'nuhu, naredi Ibrahimu, alejhisselam, da žrtvuje svoga sina. Šejtan je sve svoje vesvese upotrijebio kako bi ih odgovorio od izvršenja Allahove naredbe. Ali, volja za sprovođenjem Allahove, dželle še'nuhu, odredbe bi jača od svih nagovora i šejtanskih došaptavanja.

Na Mini su smještena tri džemreta, i to: Prvo (malo), Srednje i Džemretu-l-Akabe (veliko ili zadnje). Prvo džemre nalazi se u blizini Mesdžidu-l-Hajf ili Mesdžid Ibrahima, alejhisselam, dok se Džemretu-l-Akabe nalazi na kraju Mine, najbliže Meki.

Šartovi bacanja kamenčića

  • da se bacanje obavi rukom;
  • da kamenčići budu veličine lješnika;
  • prilikom bacanja moramo imati na umu direktno gađanje džemreta. Ako bi se bacanje vršilo nasumice, ne bi vrijedilo;
  • da kamenčići pogode džemre, jer nije dopušteno samo ubaciti kamenčiće u ograđeni dio džemreta;
  • svaki kamenčić baciti zasebno, jedan po jedan. Paziti na redoslijed bacanja kamenčića: malo džemre, srednje i veliko. Ako bi se ko dvoumio oko broja bačenih kamenčića, opredjelit će se za manji broj, jer je za to potpuno siguran. Ako bi hadžija odjednom bacio dva ili više kamenčića, smatralo bi se da je bacio jedan kamenčić;
  • bacanje mora obaviti osoba koja je muhrim, tj. ne može bacati onaj ko ne obavlja hadž.

Za bacanje kamenčića nije potreban taharet – abdest ili gusul, ali ga je bolje imati. Pohvalno je da prilikom bacanja kamenčića Meka bude s naše lijeve a Mina s desne strane, i da prilikom svakog bacanja kamenčića donesemo tekbir. Nije pohvalno prati kamenčiće prije njihova bacanja.

Redoslijed bacanja kamenčića:

Prvi dan Kurban-bajrama baciti će se samo sedam kamenčića i to na Džemretu-l-Akabe (Džemretu-l-Kubra).

Drugi dan Kurban-bajrama baciti će se sedam kamenčića na Džemretus-Sugra, sedam kamenčića na Džemretu-l-Vusta i sedam kamenčića na Džemretu-l-Kubra, što sve skupa iznosi dvadeset i jedan kamenčić.

Treći dan Kurban-bajrama uraditi će se isto što i drugi, tako da je ukupan broj kamenčića 49. Onaj ko do zalaska sunca treći dan Bajrama ne baci kamenčiće, dužan je i četvrti dan baciti kamenčiće.

Hadžije koji žele mogu i četvrti dan Kurban-bajrama baciti kamenčiće na isti način kao prethodna dva dana.

Bacanje kamenčića za drugog:

Dopušteno je bacanje kamenčića umjesto hadžija koje to nisu u mogućnosti uraditi zbog starosti, bolesti ili trudnoće kod žena. Svaki hadžija dužan je naći hadžiju koji će za njega obaviti bacanje sva tri dana Kurban-bajrama, ili ako se odluči to uraditi i četvrti dan.

Džabir, radijallahu anhu, prenosi radnje Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u toku obavljanja hadža, pa kaže: „Vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako prvi dan Kurban-bajrama baca kamenčiće na Akabi sa svoje jahalice i govori: ‘Uzmite od mene propise hadža, jer se zaista bojim da poslije ovog hadža više hadž neću obaviti.'” (Muslim)

Hadžija koji obavlja bacanje za drugog hadžiju mora prethodno to obaviti za sebe, pa onda za tog hadžiju.

Vrijeme bacanja kamenčića prvog dana Kurban-bajrama

Prvi dan Kurban-bajrama je dan u kojem hadžije bacaju sedam kamenčića na Džemretu-l-Kubra.

Bacanje treba početi nakon izlaska Sunca, prema riječima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nemojte bacati kamenčiće sve dok Sunce ne izađe.” (Ahmed)

Bolesne i iznemogle osobe i njihova pratnja, mogu to učiniti poslije pola noći.

Sa otpočinjanjem bacanja kamenčića prestaje izgovaranje Telbije.

Vrijeme bacanja kamenčića drugog i trećeg dana Kurban-bajrama

Sva tri bacanja, drugog i trećeg dana Kurban-bajrama, izvest će se poslije podne-namaza, prema riječima Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, kada kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavio je bacanje na sva tri džemreta poslije podne-namaza.”

Ova bacanja obavljaju se sve do zalaska Sunca. Ako postoji razlog može se ovo bacanje obaviti i u noći.

Važno je napomenuti da se bacanje kamenčića trećeg dana mora obaviti do vremena akšama namaza, ako bi okasnili, morali bi baciti kamenčiće i četvrti dan na sva tri mjesta.

Kao što je ranije kazano, bacanje kamenčića je vadžib u hadžu, pa onaj ko to izostavi dužan je zaklati kurban. Ako bi se, kojim slučajem, izostavilo bacanje samo nekoliko kamenčića, bacit će se sljedećeg dana i još za svaki kamenčić je obaveza podijeliti sadaku u visini jednog sa’a pšenice.

Boravak na Mini

Boravak na Mini osmog dana zu-l-hidždže (noć uoči Arefata) je sunnet, dok su se šerijatski pravnici razišli u mišljenju o pitanju boravka u danima tešrika (deseti, jedanaesti i dvanaesti dan zu-l-hidždže).

Po hanefijskom mezhebu ovaj boravak je sunnet. Dokaz za to nalaze u dozvoli Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ibn Abbasu, radijallahu anhuma, da boravi u Meki i poji hadžije; dok je, svakako, boravak na Mini, barem jedan dio noći, bolji.

  1. Brijanje glave ili skraćivanje kose

Uzvišeni Allah kaže:

ثُمَّ لْيَقْضُوا تَفَثَهُمْ وَلْيُوفُوا نُذُورَهُمْ (الحج، 29)

“Zatim, neka sa sebe prljavštinu uklone.” (Hadž, 29.)

Ibn Omer, radijallahu anhuma, tumači ovaj ajet time da se odnosi na brijanje glave i oblačenje obične odjeće.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni ponovo upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni ponovo upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “I onima koji skrate kosu.” (Muttefekun-alejhi)

Prilikom brijanja ili skraćivanja kose hadžija neće brijati svoju bradu, nego će je samo po potrebi skratiti. Dokaz da se ovo odnosi samo na glavu su riječi Allaha, dželle še'nuhu, kada kaže: 

لَقَدْ صَدَقَ اللهُ رَسُولَهُ الرُّءْيَا بِالْحَقِّ لَتَدْخُلُنَّ الْمَسْجِدَ الْحَرَامَ إِن شَآءَ اللهُ ءاَمِنِينَ مُحَلِّقِينَ رُءُوسَكُمْ وَمُقَصِّرِينَ لاَتَخَافُون

Allah će obistiniti san Poslanika Svoga da ćete, sigurno, u Časni hram ući sigurni – ako Allah bude htio – neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha. (El-Feth, 27.)

Žene neće brijati svoje glave, nego će samo skraćivati kosu, što je sunnet za žene, po riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Žene ne briju glave, nego samo skraćuju svoje kose.” (Muslim)

Obavezna količina brijanja glave ili skraćivanja kose

Najbolje je brijanje kompletne glave, kao što to prvo i spominje Uzvišeni Allah, kada kaže:

مُحَلِّقِينَ رُءُوسَكُمْ وَمُقَصِّرِينَ

”Neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa.” (El-Feth, 27.) a i prema navedenom hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem je skraćivanje kose tek na trećem mjestu.

Ako bi se obrijao samo jedan dio glave (manje od četvrtine glave), ne bi se zadovoljio propis, jer se pod brijanjem podrazumijeva kompletna glava.

Pod obaveznim skraćivanjem podrazumijeva se da britva (ili tome slično) pređe preko cijele glave i svugdje skine pomalo kose.

Osoba koja nema nikako kose na glavi treba da pređe britvom po čitavoj glavi.

Mjesto i vrijeme brijanja glave ili skraćivanja kose

Ova radnja ima svoje vrijeme i mjesto. Vrijeme su dani Kurban-bajrama odnosno poslije bacanja kamenčića na Džemretul-Akabi i poslije oslobađanja ihrama (za mutemetti'a). Mjesto je područje koje obuhvata Harem. Ako bi se ova radnja, kojim slučajem, obavila poslije kurban-bajramskih dana ili van granica Harema, moralo bi se iskupiti za taj čin klanjem kurbana. Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se obrijao u danima Kurban-bajrama i u granicama Harema. Nakon brijanja glave ili skraćivanja kose nastaje prvo oslobađanje od ihramskih obaveza. Hadžiji se dopuštaju sve, u ihramu, zabranjene radnje, osim intimnog odnosa supružnika. Dokaz za to nalazimo u riječima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada kaže: “Kada bacite kamenčiće na Džemretu-l-Akabe i obrijete se, dopušta vam se miris, civilna odjeća i sve drugo osim žena.” (Ahmed)

  1. Tavafu-l-Veda’ ili Oproštajni tavaf

Tavafu-l-Veda’ ili Oproštajni tavaf spada u vadžibe hadža, te njegovo neizvršavanje povlači za sobom i šerijatsku kaznu određenu za taj propis.

Obavljanje ovog Tavafa određeno je pred sam rastanak sa Mekom i Haremom. Ibn Abbas, radijallahu anhu, kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da zadnji rastanak sa Allahovom Kućom – K'abom bude obavljanje Tavafa, osim što je oslobodio žene pod hajzom od tog čina.“ Ovaj Tavaf ima šartove obaveznosti i šartove ispravnosti.

Šartovi obaveznosti

Za ovu vrstu Tavafa imamo dva šarta obaveznosti, i to:

  1. da hadžija ne bude stanovnik Meke, a niti da stanuje u granicama Harema – u granicama određenih Mikata;
  2. taharet – čistoća (biti pod abdestom) a žena da ne bude u hajzu ili nifasu.

Žene koje imaju hajz ili nifas neće obavljati ovaj Tavaf i nisu dužne zbog toga izvršiti bilo koji šerijatski iskup za to.

Šartovi ispravnosti

Da bi ovaj Tavaf bio valjan potrebno je ispuniti dva šarta, i to:

  1. imati nijet da se obavlja ova vrsta tavafa;
  2. da njegovo obavljanje bude poslije Tavafuz-Zijaret.

Ovaj Tavaf može se spojiti sa Tavafom umre ili Tavafom koji je nafila. Stare i iznemogle osobe mogu sa Hadžskim tavafom (jednim nijjetom) obaviti i Oproštajni tavaf, tj. taj Hadžski tavaf će zamjeniti oproštajni. Mustehab je da se odmah poslije obavljanja ovog Tavafa napusti Meka.

Pošto se obiđe sedam krugova oko K’abe i klanjaju dva rekata tavafskog namaza, mustehab je, po mogućnosti, otići na mjesto zvano El-Multezem (mjesto između Hadžeru-l-Esveda i vrata K’abe) i tu se moliti Allahu, dželle še'nuhu. Potom se pije Zemzem učeći dovu Allahu, dželle še'nuhu, za dobro dunjaluka i Ahireta.

Sa ovim tavafom završavaju se sve hadžske obaveze.