UMRA

ZNAČENJE RIJEČI UMRA

Jezički gledano, jedno od značenja riječi umra u arapskom jeziku jeste – posjeta, obilazak. Što se tiče šerijatskoga značenja, umra označava posjetu Kabi radi obavljanja tavafa i sa‘ja.

PRAVNA KVALIFIKACIJA UMRE

Hanefijski pravnici imaju oprečna mišljenja u vezi s pitanjem umre. Jedni kažu da je ona sunneti-muekkede (pritvrđeni sunnet), dok drugi smatraju da je vadžib. Većina ih zastupa prvo mišljenje, a kao dokaz navode hadis u kojem stoji:

عَنْ جَابرٍ أَنَّ النَّبِيَّ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ سُئِلَ عَنِ الْعُمْرَةِ أَوَاجِبَةٌ هِيَ؟ قَالَ لَا وَأَنْ تَعْتَمِرُوا هُوَ أَفْضَلُ

Od Džabira, r.a., se prenosi da je Poslanik, a.s., upitan:

“Da li je umru obavezno obaviti?” “Nije, ali je bolje da je obavljate”, odgovorio je Poslanik, a.s.

 

VRIJEDNOST UMRE

Pohvalno je što češće obavljati umru, jer je nagrada za umru oprost grijeha koji se počine između dvije umre. Na to upućuje hadis Božijega poslanika, a.s.:

اَلْعُمْرَةُ إِلَى الْعُمْرَةِ كَفَّارَةٌ لِمَاَ بَيِْنَهُمَا

“Umra briše grijehe koji su počinjeni između nje i prethodne umre.”

Umra u mjesecu ramazanu ima vrijednost hadža ili vrijednost hadža sa Poslanikom, a.s. To potvrđuje hadis:

عَنْ أُمِّ مَعْقِلٍ عَنِ النَّبِيِّ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ عُمْرَةِ فِي رَمَضَانِ تَعْدِلُ حَجَّةً

Poslanik, a.s., je rekao: “Umra u mjesecu ramazanu ima vrijednost hadža.”

U Buharijinom rivajetu stoji: “…ima vrijednost hadža koji je obavljen sa mnom.”

 

FARZOVI UMRE

Farzovi umre su:

  • Ihram, sastoji se od nijeta i telbije a podrazumijeva oblačenje ihramske odjeće.
  • Tavaf.

VADŽIBI UMRE

Vadžibi umre su:

  • Sa‘j (hodanje) između Safe i Merve.
  • Brijanje glave ili šišanje.

VRIJEME OBAVLJANJA UMRE

Umru je dozvoljeno obavljati tokom cijele godine, osim u pet dana u kojima je obavljanje umre pokuđeno (mekruh), a to su sljedeći dani: dan Arefata, prvi dan Kurban-bajrama i tri dana poslije njega.

 

MIKATI (GRANICE)

Mikati se dijele na vremenske i mjesne.

Vremenske mikate predstavljaju mjeseci hadža, a to su: ševval, zu-l-ka‘de i deset dana zu-l-hidžeta, a na to ukazuje ajet:

اَلْحَجَُّ أَشْهُرٌ مَعْلُومَاتٌ

Hadž je u određenim mjesecima… (El-Bekare, 197).

Obrede hadža je ispravno obavljati samo u danima hadža. Iz ovoga se izuzima ihram, tj. nijet, jer je hadž dozvoljeno zanijetiti prije ovih mjeseci, s tim da je to mekruh.

Mjesni mikati su mjesta iz kojih se nijete hadž i umra.

S obzirom na ove mikate ljudi se dijele na:

  • Ehlu-l-afak – oni koji stanuju van mikata koje je odredio Poslanik, a.s.
  • Ehlu-l-hil – oni koji stanuju između mikata i Mekkanskog harema.
  • Ehlu-l-harem – oni koji stanuju unutar granica Mekkanskog harema.
Mikati

Mjesta iz kojih nijeti ehlu-l-afak

Oni koji stanuju van mikata koje je odredio Poslanik, a.s., hadž i umru nijete iz mikata koje je odredio Poslanik, a.s., i ne smiju proći te mikate bez nijeta hadža ili umre. To su sljedeći mikati (mjesta):

  • Zulhulejfa – mikat Medinelija i onih koji naiđu iz pravca Medine.
  • Džuhfa – mikat Šama i onih koji naiđu iz pravca Šama.
  • Jelemlem – mikat Jemena i onih koji naiđu iz pravca Jemena.
  • Karnu-l-menazil – mikat Nedžda i onih koji naiđu iz pravca Nedžda.
  • Zatu-Irk – mikat Iraka i onih koji naiđu iz pravca Iraka.

Nakon što je odredio ove mikate, Poslanik, a.s., je rekao:

هُنَُّ لَهُنَّ وَلِمَنْ أَتَى عَلَيْهِنَّ مِنْ غَيْرِهِنَّ مِمَّنْ أَرَادَ الْحَجَ وَالْعُمْرَةَ

“Oni (mikati) su za ove (spomenute) pokrajine i za one koji naiđu na njih a nisu iz spomenutih pokrajina a imaju namjeru obaviti hadž i umru.”

Važno je napomenuti da nije obaveza doći na ove mikate da bi se zanijetilo, nego ih nije dozvoljeno proći bez nijeta. Tako oni koji ne dolaze na mikate a putuju kopnom ili morem moraju zanijetiti kada budu uporedo najbližem mikatu. Oni koji budu putovali avionom, moraju zanijetiti kada budu nadlijetali jedan od ovih mikata.

Ehlu-l-afak, tj. oni koji su van mikata, smiju proći ove mikate samo sa nijetom umre ili hadža, svejedno bio cilj njihovog ulaska u Mekku hadž ili umra ili neka druga potreba. Znači, oni koji ulaze u Mekku, naprimjer, radi trgovine moraju obaviti jedno – ili hadž ili umru.

Mjesta iz kojih nijeti ehlu-l-hil

Onima koji stanuju između mikata i granica mekanskog harema najbolje je da nijet za hadž i umru učine u svojoj kući, s tim da im je dozvoljeno zanijetiti s bilo kojeg mjesta između njihove kuće i granica Harema.

Ovo se temelji na prethodnom hadisu. Kada je Poslanik, a.s., odredio mikate za one koji stanuju van njih, rekao je za one koji stanuju iza mikata:

وَمَنْ كَانَ دُونَ ذَلِكَ فَمِنْ حَيْثُ أَنْشَأَ

“A onome koji je iza mikata, mikat mu je odakle zanijeti…”

Njima nije dozvoljeno prijeći granice Harema bez nijeta ukoliko žele obaviti hadž ili umru, međutim, ukoliko ulaze u Mekku radi neke potrebe, dozvoljeno im je ući bez nijeta za jedan od obreda.

Oni koji su van mikata, ukoliko imaju neku potrebu između mikata i granica Harema, a nemaju nijet da obave jedan od obreda, mogu proći mikate bez nijeta. Ukoliko nakon toga htjednu obaviti jedan od obreda, nijetit će odakle nijete oni koji stanuju između mikata i granica Harema. Isto tako, onaj koji je iza mikata, ukoliko izađe van mikata, mora zanijetiti iz mikata ukoliko htjedne obaviti jedan od obreda.

Mjesta iz kojih nijeti ehlu-l-harem

Oni koji stanuju u Mekki, hadž nijete od kuće ili sa bilo kojeg mjesta unutar Harema. To potvrđuje prethodni hadis u kojem, na kraju, stoji:

حَتَّى أَهْلُ مَكَّةَ مِنْ مَكَّةَ

“…a Mekelije nijete u Mekki.”

Stanovnici Mekke moraju izaći iz grada i umru zanijetiti van granica Harema. Dokaz za to je što je Poslanik, a.s., naredio Aiši, r.a., da izađe na Ten‘im da bi zanijetila umru. Ukoliko bi neko od ehlu-l-harema izašao van granica Harema, a zatim htjedne obaviti hadž, nijet će činiti odakle ga čine oni koji stanuju između mikata i granica Harema. Isto tako, ako bi izašao van mikata pa htjedne obaviti jedan od obreda, nijet mora činiti sa jednog od mikata.

 

VRSTE OBREDA U ODNOSU NA POSJETU KABI

  • Umra, zanijetiti i obaviti samo umru.
  • Ifrad, zanijetiti i obaviti samo hadž, a osoba koja obavlja samo hadž zove se mufrid.
  • Kiran, zanijetiti umru i hadž zajedno, a osoba koja obavlja ovu vrstu obreda zove se kārin i obavezna je klati kurban.
  • Temettu‘, zanijetiti i obaviti umru, osloboditi se ihramskih zabrana, zatim zanijetiti i obaviti hadž.

Osoba koja obavlja ovu vrstu obreda zove se mutemetti‘ i obavezna je klati kurban.