Ima više načina kako se može obaviti peta islamsku dužnost hadž. To je: ifrad, temettu’ i kiran.
Ovdje će se posebno ukazati na vremenske termine kada se šta obavlja.
Krajem mjeseca zu-l-kade hadžije stižu u Medinu. Nakon što se smjeste u hotel, hadžije će se prvo odmoriti, okupati i čekati uputstva svog vodiča o daljnjim radnjama. Prije svega svakako slijedi posjeta Alejhisselamovoj džamiji. Pošto se hadžije iskupe ispred hotela zajedno sa svojim vodičem krenut će prema džamiji Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Prilikom ulaska u džamiju treba proučiti:
أَعُوذُ بِاللهِ الْعَظِيْمِ وَبِوَجْهِهِ الْكَرِيْمِ وَسُلْطَانِهِ الْقَدِيْمِ مِنَ الشَّيْطَانِ الرَّجِيْمِ، بِسْمِ اللهِ وَالصَلاَةُ وَالسَلاَمُ عَلَى رَسُوُلِ اللهِ، اللَّهُمَّ افْتَحْ لِي أَبْوَابَ رَحْمَتِكَ
„Sklanjam se u okrilje Allaha Uzvišenog, pred Njegovo lice časno, Njegovu vlast Pravičnu, od prokletog šejtana, u ime Allaha, i spas i mir Njegovu Poslaniku. Allahu moj, otvori mi vrata milosti Tvoje.“
Pošto se uđe u džamiju krenut će se prema mezaru Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa kada se približi nazvat će se selam sljedećim riječima:
السَّلاَمُ عَلَيْكَ أَيُهَا النَّبِيُّ وَرَحْمَةُ اللهِ وَبَرَكَاتُهُ، وَصَلَى اللهُ عَلَيْكَ وَعَلىَ آلِكَ وَاَصْحَابِكَ
„Neka je na tebe Allahov spas, mir i bereket, o Allahov Poslaniče, i neka je salavat na tebe, tvoju porodicu i tvoje ashabe.“
Prenosi se da je Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kazao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Neće niko od vas da me poselami a da mi Allah neće povratiti dušu da mu odgovorim (uzvratim) na selam.'“ (Ebu Davud)
Zatim će se pomjeriti prema izlazu i zaustaviti pored kabura Ebu Bakra, radijallahu anhu, te nazvati selam:
السَّلاَمُ عَلَيْكَ يَا أَبَوُ بَكر الصَّدَّيق وَرَحْمَةُ اللهِ وَبَرَكَاتُهُ، السَّلاَمُ عَلَيْكَ يَا خَلِيْفَةُ رَسُوْلِ اللهِ صَلَى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّم
„Neka je na tebe Allahov spas, mir i bereket, o iskreni Ebu Bekre, i neka je na tebe Allahov spas, o halifo Allahova Poslanika, a.s..“
Zatim će se pomjeriti prema izlazu i zaustaviti pored kabura Omera, radijallahu anhu, i nazvati selam:
السَّلاَمُ عَلَيْكَ يَا عُمَر بْن الْخَطَاب وَرَحْمَةُ اللهِ وَبَرَكَاتُهُ، السَّلاَمُ عَلَيْكَ يَا خَلِيْفَةَ رَسُوْلِ اللهِ صَلَى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّم
„Neka je na tebe Allahov spas, mir i bereket, o Omere, sine Hattabov, i neka je na tebe Allahov spas, o halifo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.“
Nakon toga se odlazi prema unutrašnjosti džamije i klanja dva rekata. Ova dva rekata se mogu klanjati prije same posjete Alejhiselamova mezara a o tome će odlučiti vodič, jer treba znati da je velika gužva, pa zavisi, dakle, od same situacije. Kako god da se postupi ispravno je, s tim što treba nastojati dva rekata klanjati u samoj Revdi. Revda je dio džamije koji je obilježen posebnim stubovima i to je džamijski prostor iz vremena Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i za koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da je to džennetska bašta na zemlji. O tome nam svjedoče i ove Alejhiselamove riječi:
مَا بَيْنَ بَيْتِي وَمِنْبَرِي رَوْضَةٌ مِنْ رِيَاضِ الْجَنَةِ
„Između moje kuće i minbera je Džennetska bašta.“ (Taberani)
Nakon obavljanja ova dva rekata lijepo je učiniti još jednu sedždu zahvalnosti, (Sedždetu-šukri), kao zahvalnost dragom Allahu, dželle še'nuhu, što je omogućio da se dođe i posjeti ovo časno mjesto. Nakon toga lijepo je ostati u džamiji i učiti Kur'an ili se odmah vratiti u hotel, odmoriti se i pripremati za daljnje aktivnosti. Naravno, treba nastojati klanjati redovne namaze u Alejhiselamovoj džamiji i provoditi što više vremena u njoj učeći Kur’an i dove. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
‘Namaz u ovom mom mesdžidu bolji je hiljadu puta od namaza obavljenog drugdje, osim namaza obavljenog u mesdžidu Haram (u Meki).'“ (Muslim)
Boravak u Medini traje 6-8 dana i taj period, pored klanjanja u džematu u džamiji Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, planiran je i za obilazak značajnih historijskih mjesta u Medini kao i za svojevrsnu pripremu za odlazak u Meku.
Za vrijeme boravka u Medini hadžije posjete Uhud, Mesdžid Kibletejn, Hendek i Kuba.
Mikat
Mikat je mjesto gdje hadžije nijete umru ili hadž. Vremenski mikat traje od ševvala do Bajrama. Mikat hadžija koji su prvo došli u Medinu je nedaleko od Medine na putu prema Meki, a zove se Zu-l-Hulejfa ili Abar-Ali. To je mjesto udaljeno od Medine 6 km.
Od Mikata počinju ihramske obaveze i hadžija se ponaša po strogim pravilima hadžskih propisa.
Pošto na Mikatu nema dobrih uvjeta za kupanje i zaogrtanje ihrama, hadžije će to uraditi u hotelu. Prvo se okupaju, očiste, podrežu nokte, kosu i odstrane dlake sa stidnih mjesta, onda zaogrnu ihrame. Odjeću spakuju u kofer i pripreme za ukrcavanje u autobus. Nakon što se izvrše sve potrebne pripreme, konvoj se pokreće prema Meki. Na mikatu se zaustavi te hadžije iziđu i u džamiji klanjaju dva rekata i zanijete umru. Nijet glasi ovako:
اللَّهُمَّ إِنِّي أُرِيْدُ العُمْرَةَ فَيَسِّرْهَا لِي وَتَقَبَّلهَا مِنِّي
„Allahumme inni uridu-l-umrete fejessirha li ve tekabbelha minni.” („Moj Allahu, odlučio sam da umru učinim, olakšaj mi je i primi od mene.“)
Onaj ko umru obavlja za drugoga kao bedel treba u nijetu naglasiti za koga to čini. Na prvom rekatu poslije „El-Fatihe“ se uči sura „El-Kafirun“, a na drugom sura „El-Ihlas“.
Nakon toga se prouči zajednički nijet kojeg predvodi vodič, a zatim učeći Telbiju hadžije ulaze u autobuse.
Po dolasku u Meku hadžije će se smjestiti u hotel, odmoriti se i čekati poziv vodiča da idu u Harem radi obavljanja Umranskog tavafa i S'aja.
Tavaf
Nakon što dođu do Harema i saslušaju upute vodiča, hadžije će ući unutra i pošto ugledaju K'abu zaustavit će se i uputiti dove Uzvišenom Stvoritelju.
Tavaf počinje od Hadžeru-l-esveda (Crnog kamena) s desne strane Bejtullaha, izgovarajući tekbir, pružajući dlanove ruku u pravcu Hadžeru-l-esveda izgovarajući: „Bismillahi, Allahu ekber“. Svaki put kada završimo krug Tavafa kod Hadžeru-l-esveda dižemu dlan desne ruke u pravcu hadžeru-l-esveda izgovarajući: „Bismillahi, Allahu ekber“. Treba nastojati da se niko ne uznemirava. U tavafu se upućuju Stvoritelju dove ili uči Kur'an.
Po završetku sedmog kruga, polahko se udaljava od Kabe prema mjestu gdje će se klanjati dva rekata, a to obično bude moguće u pravcu prema Safi, jer će se odmah poslije namaza uputiti na S'aj. Prije obavljanja S'aja pije se voda Zemzem okrenuvši se prema Kabi moleći Allaha, dželle še'nuhu, za ono što je neophodno.
Kada se popne na malo brdašce Safa proučit će se dova i krenuti prema Mervi.
Krugovi na S'aju se broje na način da se pređeni put od Saffe do Merve smatra jednim krugom i obrnuto. U toku S'aja hadžija će učiti dove koje najbolje zna iz Časnoga Kur’ana jer nije strogo određeno koje se dove moraju učiti.
Nakon završetka S'aja hadžija će se ošišati ili skratiti kosu, žene će skratiti kosu u sobi hotela, okupati i osloboditi ihrama. Od tog trenutka vrijeme treba provoditi u ibadetu, odlazeći u Harem i klanjati što je moguće više namaza u njemu.
Izlazak na Arefat
Osmog dana mjeseca zu-l-hidže (ovaj se dan zove i Jevmu-t-tervije), dva dana prije Kurban-bajrama, obično to bude poslije ikindija-namaza, hadžije se pripremaju za izlazak na Arefat. Pošto se obavila umra, oslobodilo ihrama, sada se ponovo zaogrću ihrami, nijeti hadž i izlazi na Arefat. Sunnet je u polasku na Arefat svratiti na Minu i tu noćiti između 8. i 9. zu-l-hidžeta, jer je to učinio i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim to hadžije ne čine iz tehničkih razloga. No rukovodstvo hadža svakako ne zabranjuje mlađim hadžijama da to urade, s tim što onaj ko se odluči za boravak na Mini to čini na vlastitu odgovornost.
Prije samog polaska na Arefat hadžije će zaogrnuti ihrame i zanijetiti hadž ovako:
اللَّهُمَّ إِنِّي نَوَيْتُ الْحَجِّ وَأَحْرَمْتُ بِهِ للهِ تَعَالَى، اللَّهُمَّ يَسِّرْهُ لِي وَتَقَبَّلْهُ مِنِّي
„Moj Allahu odlučio sam hadž da učinim i u tu svrhu radi Tebe hadžsku obavezu preuzimam. Allahu, olakšaj mi ga i primi od mene.“
Poslije toga hadžije ulaze u autobuse i kreću prema Arefatu, koji je od Meke udaljen 22 km.
Arefat
Stajanje na Arefatu je jedan od glavnih obreda hadža. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
الحج عرفة
„Hadž je Arefat.“
Prema tome, to je jedan od hadžskih farzova. Uvjet za valjanost arefatskog boravka je da se obavi u predviđeno vrijeme, a to je od zevala uoči Bajrama do zore prvi dan Kurban-bajrama. Nikakav drugi uvjet nije potreban za valjanost ovog hadžskog obreda.
Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema dana u kojem Allah, dž.š., oslobodi više robova od vatre, kao na dan Arefata. Zatim se On približi i hvali se vama pred melekima, pa kaže: Šta žele ovi?…“ (Muslim)
Na Arefatu se vrijeme provodi u ibadetu, uči se Kur’an, dove i klanja namaz. Također, lijepo je posjetiti Brdo milosti ,,Džebelu-r-rahmeh“, gdje je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, za vrijeme Oproštajnog hadža održao svoj historijski govor.
Na Arefatu se klanjaju podne i ikindija sa jednim ezanom i dva ikameta spajajući klanjanje ova dva namaza u podnevskom vremenu. Poslije namaza obično se pripremi vjerski program, zajednički vid ibadeta i održi predavanje. Poslije ikindijskog vremena hadžije se okupe na jedno mjesto i uči se zajednička arefatska dova. Nakon toga vrši se priprema za polazak prema Muzdelifi, formiraju grupe i čeka se poziv za pokret.
Muzdelifa
Na Muzdelifi se hadžije zadržavaju određeno vrijeme. Pošto izađu iz autobusa smještaju se na slobodno mjesto, klanjaju akšam i jaciju te sakupljaju kamenčiće za kamenovanje šejtana na Mini. Ovi kamenčići ne smiju biti veći od veličine lješnika. Hadžije sabiru 49 kamenčića i njih bacaju na Mini u toku dana Tešrika.
Na Muzdelifi se zadržava do zore prvog dana Bajrama. Udaljenost od Muzdelife do džemreta hadžije prepješače. Dolaskom na mjesto gdje se bacaju kamenčići, klanja se sabah-namaz i ide prema Velikom džemretu, gdje se baca sedam kamenčića. Kamenčići se bacaju jedan po jedan izgovarajući: „Bismillahi, Allahu ekber.“
Nakon bacanja kamenčića hadžije idu prema Haremi-šerifu radi obavljanja Tavafa i S'aja, ili u hotel gdje će se odmoriti i pripremiti za Tavaf i S'aj. Hadžije će skratiti kosu i osloboditi se ihrama. Ovaj čin se zove „Et-Tehallul-el-evvel“ – malo oslobađanje ihramskih obaveza. Sve ihramske zabrane prestaju osim jedne, a to je intimni odnos sa svojim supružnikom.
Obavljanjem Tavafa i S'aja prestaju sve ihramske zabrane.
Kurban
Prvi dan Kurban-bajrama kolju se kurbani i baca sedam kamenčića na „Džemretu-l-Kubra“. Ovo bacanje se može obaviti sve do zore sljedećeg dana. Pošto se obavlja Temettu’-hadž, rukovodstvo hadža organizira žrtvovanje kurbana za sve hadžije. Oni koji zbog hadžskih prekršaja ili drugih razloga moraju žrtvovati kurban to čine u svojoj režiji, i ova vrsta kurbana može se žrtvovati drugi i treći dan Kurban-bajrama. (Može se 2. i 3. dana zul-hidže žrtvovati i prva vrsta kurbana).
Drugi dan Bajrama hadžije poslije podne-namaza organizirano idu na Minu radi bacanja kamenčića. Taj dan se baca 21 kamenčić; po sedam na svako džemre: „Džemretu-s-Sugra“, „Džemretu-l-Vusta“ i „Džemretu-l-Kubra“
Što se radilo drugi dan Bajrama uradit će se i treći potpuno isto bacajući na sva tri mjesta po sedam kamenčića.
Treba napomenuti da starije i iznemogle osobe mogu naći nekoga kao bedela da za njih obave dužnost bacanja kamenčića. U tom slučaju bedeli će prvo baciti svoje kamenčiće, a zatim one koje su na sebe preuzeli kao obavezu od drugih.
„Tavafu-l-veda'“ – oproštajni tavaf
Nakon ovih radnji ostaje malo vremena za ibadet te hadžija treba nastojati što više namaza klanjati u Haremu. Pred polazak kući prije na dan ili isti dan treba obaviti Oproštajni tavaf. Isti je postupak kao i kod ranije obavljenih tavafa, s tim što je ovaj zaista posljednji oproštaj od Bejtullaha.