HADŽ

HADŽ

ZNAČENJE RIJEČI HADŽ

Jezičko značenje

Riječ hadž u arapskom jeziku znači: željeti, namjeravati, ciljati i uputiti se prema ili do.

Šerijatsko značenje

Hadž u Šerijatu znači imati za cilj posjetu Kabi radi obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uvjetima.

VRIJEME PROPISIVANJA HADŽA

Hadž je Kur’anom propisan krajem devete godine po Hidžri:

Hadž je dužan, Allaha radi, obaviti svako onaj koji je u mogućnosti (Alu ‘Imran, 97).

PRAVNA KVALIFIKACIJA HADŽA

Hadž je stroga vjerska dužnost (farz) svakom muslimanu ukoliko se ispune određeni uvjeti i jedan je od ruknova islama. Na to upućuje Kur’an, sunnet i idžma‘ (konsenzus).

Kur’an

وَلِلَّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلًا

Hadž je dužan, Allaha radi, obaviti svako onaj ko je u mogućnosti (Alu ‘Imran, 97).

Sunnet

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je rekao: “Obraćajući nam se jednom prilikom Poslanik, a.s., je rekao: ‘O ljudi, Allah vam je stavio u obavezu da obavite hadž, pa učinite to!’ ‘Je li svake godine, o Allahov Poslaniče?’, upita neko od prisutnih. Poslanik, a.s., je šutio dok to ovaj nije ponovio tri puta, a onda je rekao: ‘Bilo bi vam naređeno svake godine da sam rekao ‘da’, a ne biste bili u stanju to učiniti.’”

Od Ibn Omera, r.a., se prenosi da je Poslanik, a.s., rekao:

“Islam se temelji na petero: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed, a.s., Njegov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu mjeseca ramazana.”

Idžma‘

Sva islamska ulema se slaže da je hadž stroga obaveza (farz).

HADŽ KAO OBAVEZA

• Hadž je stroga obaveza svakom pojedincu koji ima mogućnosti za to i ispunjava predviđene uvjete.
• Hadž je neodložna obaveza koju treba izvršiti čim se steknu uvjeti obaveznosti hadža, ukoliko bi osoba odgađala njegovo obavljanje, bila bi grješna.
• Hadž je obavezno obaviti jednom u životu.

VRIJEDNOST HADŽA

Mnogo je hadisa koji govore o vrijednosti hadža, ali mi ćemo spomenuti samo neke. Božiji Poslanik, a.s., je rekao:

مَنْ حَجَّ لِلَّهِ فَلَمْ يَرْفُثْ وَلَمْ يَفْسُقْ رَجَعَ كَيَوْمِ وَلَدَتْهُ أُمُّهُ

“Onaj ko obavi hadž bez griješenja i ružnih riječi, vratit će se s hadža čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.”

اَلْحَجَُّ الْمَبَْرُورُ لَيْسَ لَهُ جَزَاَءٌ إِلاَّ الْجَنََّةُ

“Za mebrur (primljeni) hadž ne postoji nikakva druga nagrada osim Dženneta.”

Za one koji su u mogućnosti da obave hadž, a to odgađaju, navodimo sljedeće:

Od Omera, r.a., i drugih ashaba, r.a., se prenosi da su rekli: “Onome ko bude u mogućnosti da obavi hadž, pa ga ne obavi, svejedno je preselio kao kršćanin ili jevrej.”

UVJETI OBAVEZNOSTI HADŽA

Da bi hadž nekome bio stroga obaveza, moraju se ispuniti sljedeći uvjeti:

Da je musliman

Hadž je stroga obaveza samo muslimanima, jer je hadž ibadet, a islam je uvjet za ispravnost ibadeta.

Da zna da je hadž obaveza

Ovaj uvjet je vezan za osobe koje žive u nemuslimanskim sredinama. Što se tiče osoba koje žive u muslimanskim sredinama, ovaj uvjet se ne uzima u obzir.

Da je punoljetan

Punoljetnost je uvjet obaveznosti i uvjet da bi obaveza hadža spala sa onoga ko ga obavi, ali ne i uvjet ispravnosti hadža. Dakle, ako bi dijete obavilo hadž, on bi bio ispravan ali bi bio nafila. Kada dijete postane punoljetna osoba, mora obaviti hadž islama.

Da je pametan i umno zdrav

Dva prethodna uvjeta temelje se na hadisu:

“Pera su podignuta sa tri osobe: sa osobe koja spava dok se ne probudi, sa maloljetne osobe dok ne postane punoljetna i sa bezumne osobe dok ne postane pametna.”

Da je slobodan

Rob nije obavezan obaviti hadž zato što je za obavljanje hadža potreban imetak, a rob ga ne može posjedovati.

Ovaj uvjet temelji se na hadisu:

أَيُّمَا عَبْدٍ حَجَّ ثُمَُّ أُعْتِقَ فَعَلَيْهِ أَنْ يَحُجَّ حَجَّةً أُخْرَى

“Ako bilo koji rob obavi hadž za vrijeme ropstva, pa poslije toga bude oslobođen, morao bi ponovo obaviti hadž.”

Da je imovinski u mogućnosti obaviti hadž

Pod ovim uvjetom se podrazumijeva da osoba posjeduje putnu opskrbu i prijevozno sredstvo, lično ili unajmljeno, za odlazak i povratak, a to prelazi preko osnovnih potreba za život, kao što je stanovanje, odjeća, opskrba porodice za vrijeme njegovog odsustva i vraćanje dugova. Ovaj uvjet temelji se na ajetu:

وَلِلَّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلًا

Hadž je dužan, Allaha radi, obaviti svako onaj koji je u mogućnosti (Alu ‘Imran, 97).

Poslanik, a.s., je “mogućnost” protumačio putnom opskrbom i prijevoznim sredstvom. Ako bi osoba posjedovala stan ili kuću u kojima ne stanuje, ili odjeću koju ne upotrebljava, ili zemlju koju ne obrađuje i sl. a to prelazi preko njenih osnovnih potreba, dužna je to prodati da bi obavila hadž.

Važno je napomenuti da osobi koja posjeduje dovoljno imetka za obavljanje hadža, ali nema sredstava za kupovinu hedija i ugošćavanje prijatelja i rodbine prije odlaska na hadž, kako je to danas običaj, to nije valjan razlog za odgađanje hadža. Na osnovu ovoga, osoba bi bila grješna ako bi zbog toga odgodila obavljanje hadža.

Ukoliko nedostaje jedan od prethodnih uvjeta, hadž nije obavezan u osnovi.

KADA JE HADŽ LIČNA OBAVEZA

Da bi osoba bila obavezna da lično obavi hadž, pored prethodnih sedam, potrebno je da se ispune i sljedeći uvjeti:

Da je fizički zdrava

Pod ovim uvjetom se misli da je osoba zdrava i da ima zdrave tjelesne organe, tako da hadž nije dužna lično obaviti osoba koja je slijepa, osoba koja je paralizovana, stara, onemoćala osoba, osoba koja ne podnosi putovanje, osoba koja je hronični bolesnik i njima slične osobe. Ukoliko ovakve osobe imaju dovoljno imetka za obavljanje hadža, dužne su angažirati osobu za bedeluk ili ostaviti oporuku da se za njih, nakon njihove smrti, angažira osoba za bedeluk iz njihovog imetka.

Da je na putu sigurna za sebe i svoj imetak

Ako put nije siguran, naprimjer zbog toga što prolazi kroz neprijateljsku teritoriju ili zbog drumskih razbojnika, zatim rata i sl., osoba nije dužna lično obaviti hadž, nego je dužna angažirati osobu za bedeluk ili ostaviti oporuku da se za nju, nakon njene smrti, angažira osoba za bedeluk od njenog imetka.

Da žena putuje u pratnji muža ili mahrema odnosno da putuje u sigurnom okruženju

Ukoliko je razdaljina između mjesta gdje osoba boravi i Mekke tolika da se krati namaz, da bi ženska osoba bila obavezna da lično obavi hadž, uvjetuje se prisustvo muža ili mahrema (Mahrem je bliža rodbina sa kojom je trajno zabranjeno stupiti u brak kao npr. otac, sin, brat, bratić i sl., s tim da ne bude grješnik.) tokom putovanja i obavljanja hadža. Ovo mišljenje zastupaju hanefijski i hanbelijski pravnici, dok su šafijski i malikijski pravnici mišljenja da je ženi dozvoljeno putovati na hadž u grupi pouzdanih i povjerljivih žena, što je danas praksa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U današnjim okolnostima se smatra da žena može putovati i bez mahrema ako je u sigurnom okruženju.

Da žena nije u iddetu

Iddet je obavezni priček žene nakon što je pusti muž ili poslije njegove smrtim, u kojem nije dozvoljeno da se uda za drugog.

Ukoliko se uz prethodnih sedam ispune i ovi uvjeti, osoba je obavezna lično obaviti hadž.

Ukoliko nedostaje jedan od ovih uvjeta, a ispuni se sedam prethodnih, osoba nije obavezna lično obaviti hadž, nego je dužna angažirati osobu za bedeluk ili ostaviti oporuku da se za nju angažira osoba za bedeluk nakon njene smrti od njenog imetka.

HADŽSKI FARZOVI, VADŽIBI I SUNNETI

Farzovi hadža

• Ihram

Ihram znači stupanje u hadžske ili umranske obrede. Sastoji se od nijeta i telbije. Ihramom se stupa u spomenute obrede kao što se nijjetom i početnim tekbirom stupa u namaz.

• Boravak na Arefatu

U hadisu se kaže:

اَلْحَجُّ عَرَفَةُ

Hadž je Arefat.

• Tavafu-z-zijare (obilazak oko Kabe)

Dokaz za ovaj farz je ajet:

ثُمَّ لْيَقْضُوا تَفَثَهُمْ وَلْيُوفُوا نُذُورَهُمْ وَلْيَطَّوَّفُوا بالْبَيْتِ الْعَتَِيقِ

Zatim, neka sa sebe prljavštinu otklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko Hrama drevnog obilaze (Hadž, 29).

Prilikom obavljanja hadža potrebno je voditi računa o:

– Redoslijedu između spomenuta tri farza u izvršavanju. Prvo treba zanijetiti, zatim boraviti na Arefatu, pa potom tavafiti oko Kabe.

– Obavljanju svakog farza u njegovom tačno određenom vremenu i na tačno određenom mjestu.

– Zabrani spolnog odnosa od izgovaranja nijeta do vremena poslije Arefata. Ova zabrana propisana je ajetom:

اَلْحَجَُّ أَشْهُرٌ مَعْلَُومَاتٌ فَمَنْ فَرَضَ فِيهِنَّ الْحَجَّ فَلَا رَفَثَ وَلَا فُسُوقَ وَلَا جِدَالَ فِي الْحَجِّ

Hadž je u određenim mjesecima; onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati, nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža (El- Bekare, 197).

Napomena: Ne treba razumjeti iz govora “do vremena poslije Arefata” da je dozvoljeno imati snošaj poslije Arefata, jer je on zabranjen i poslije Arefata, s tim da prije Arefata kvari hadž, a poslije Arefata je zabranjen ali ne kvari hadž, nego se, ako se prekrši zabrana, mora zaklati kurban.

Ukoliko nedostaje jedan od farzova, hadž nije ispravan.

Vadžibi hadža

Vadžib je drugostepena dužnost sa stanovišta ubjeđenja, a stroga dužnost kada je u pitanju njegovo sprovođenje u praksi. Djelo je ispravno ukoliko se izostavi jedan od vadžiba, ali je nepotpuno. Manjkavost koja je nastala izostavljanjem vadžiba moguće je nadoknaditi, naprimjer u namazu sehvi-sedždom a u hadžu klanjem kurbana.

• Sa‘j (ubrzani hod) između Safe i Merve

Dokaz za to je ajet:

إِنَّ الصَّفَا وَالْمَرْوَةَ مِن شَعَائِرِ اللَّهِ فَمَنْ حَجَّ الْبَيْتَ أَوِ اعْتَمَرَ فَلَا جُنَاحَ عَلَيْهِ أَنْ يَطَّوَّفَ بهِمَا

Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Kabu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prijestup ako krene oko njih (El-Bekare, 158).

• Boravak na Muzdelifi poslije sabaha desetog dana zu-l-hidžeta

Allah, dž.š., kaže:

فَإِذَا أَفَضْتُمْ مِنْ عَرَفَاتٍ فَاذْكُرُوا اللَّهَ عِندَ الْمَشْعَرِ الْحَرَامِ

A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod El-Meš‘aru-l-Harama (El-Bekare, 198).

El-Meš‘aru-l-haram je Muzdelifa.

• Bacanje kamenčića
• Brijanje glave ili šišanje
• Hedj, žrtva ‒ kurban. Hedj je obavezan za hadžije koje obavljaju temettu‘ hadž. Ovaj kurban uračunat je u cijenu hadža.
• Tavafu-l-veda, oproštajni tavaf, za one koji ne žive u Mekki

Dokaz za to je govor Poslanika, a.s.:

“Ko bude hodočastio Kabu, neka mu tavaf oko nje bude posljednje što će učiniti.”

Ovaj tavaf nisu dužne obaviti žene u hajzu i nifasu. Ukoliko bude izostavljen jedan od vadžiba, namjerno ili nenamjerno, hadž je ispravan, s tim da se mora zaklati kurban, ali prije klanja, ako je osoba koja je izostavila vadžib u mogućnosti da ga obavi, dužna ga je obaviti. Znači, klanje kurbana dolazi u obzir samo ako osoba ni u kom slučaju nije u stanju obaviti vadžib.

Hadžski sunneti

• Tavafi kudum (počasni ili pozdravni tavaf) za one koji su van mikata i koji obavljaju samo hadž ili obavljaju kiran, tj. istovremeno i hadž i umru.
• Tri hutbe imama: prva u Mekki sedmog dana, druga na Arefatu devetog dana i treća na Mini jedanaestog dana zu-l-hidžeta. Imam će u ovim hutbama (obraćanjima) upoznati hadžije šta im slijedi od obreda hadža.
• Izlazak na Minu na dan tervije (osmi dan zu-l-hidžeta). Izlazak treba uslijediti poslije sabaha i pet narednih namaza treba obaviti na Mini.
• Boravak na Mini noć prije Arefata.
• Uputiti se sa Mine ka Arefatu poslije izlaska sunca devetog dana zu-l-hidžeta.
• Kupanje na dan Arefata prije podne.
• Noćenje na Muzdelifi noć poslije Arefata.
• Kretanje sa Muzdelife ka Mini prije izlaska sunca desetog dana zul-hidždžeta.
• Boravak na Mini u noćima i danima bacanja kamenčića. (Ovaj boravak u drugim mezhebima spada u vadžibe hadža.)
• Učenje telbije što češće.

Za izostavljanje sunneta zaslužuje se prijekor, ali nije se dužno iskupljivati.